Uputa tragaocima pravog puta3

Obaveza sluha je kao i obaveza govora i gledanja. Sve ono što ti je zabranjeno govoriti ili ono u što ti je zabranjeno gledati nije ti dozvoljeno slušati ga i time se naslađivati. Istraživanje onoga što je skriveno od tebe, jest špijuniranje. Slušanje zabave, pjesme i onoga što uznemirava muslimane, zabranjeno je (haram) kao što je zabranjeno meso lešine i krv. Abdullah ibn Omer r.a. je rekao: «Zabranjeno nam je ogovaranje i klevetanje i slušanje ogovaranja i klevetanja.»
El-Kasim ibn Muhammed je upitan o slušanju pjesme, rekao je: «Ako je Allah razlučio istinu od neistine na Sudnjem danu gdje onda pripada pjesma?» Rečeno je : «U neistinu.» Rekao je: «Sam sebi odredi.»

Sluh je nakon jezika najštetniji za vijernika, jer sluh najbrže prodire do srca i najprije vodi u iskušenje. Spominje se da je Veki` ibn El-Džerrah rekao: «Čuo sam jednu riječ od jednog novatora u vjeri još prije dvadeset godina i nikako ne mogu da je izbacim iz svojih ušiju.» Kada bi Tavusu došao neki novator u vjeri zapušio bi svoje uši da ne čuje njegove riječi.
Obaveza čula okusa je kao obaveza slušanja i gledanja. Sve ono što je dozvoljeno slušati i gledati dozvoljeno je i kušati. Spominje se da je Omeru ibn Abdullazizu donesen misk, a on ga nije htio pomirisati. Kada su ga pitali zašto je to učinio odgovorio je: « Samo njegovim mirisom moguće je okoristiti se.»

Obaveza ruku i nogu je da ne posežu za onim što je zabranjeno, niti da se ustežu od onoga što je ispravno i dozvoljeno. Mesruk je rekao: «Za svaki korak koji korači, vijerniku se računa dobro ili loše djelo. Kćerka Sulejmana je napisala pismo za Abdu, kćerku Halida ibn Ma`dana u kojem je tražila od nje da je posjeti. Abda je u odgovoru napisala: «Zaista moj otac, Allah mu se smlovao, nije volio nigdje putovati, ako nije bio siguran da je u Allahovoj zaštiti, niti je jeo hranu za koju nije imao spreman odgovor (o porijeklu) kada bude upitan o tome na Sudnjem danu. Tako i ja ne volim ono što nije volio moj otac. Esselamu aleki.»

Ako bi neko rekao: «Na koji način se to može praktično primijeniti?» , odgovorit će mu se: «Dosljedno slijeđenje puta koji su slijedili bogobojazni imami, posmatranje ponašanja onih koji tragaju za pravim putom, redovno svođenje računa sa samim sobom, uravnoteženo djelovanje, nastojanje da se ukloni sve ono što druge uznemirava, žrtvovanje u činjanju dobra ne tražeći zahvalu za to, lijepo ponašanje bez zavidnosti, čvrsta ljubav prema činjenju dobra a da drugi ne znaju za onoga koji to čini, šutnja u cilju zaštite, poniznost prema stvorenjima bez otuđenosti i hladnoće prema njima, osjećaj radosti činjenjem zikra u osami, oslobađanje srca u cilju služenja samo Allahu, stalni osjećaj o Allahovoj prisutnosti, traženje spasa u slijeđenju pravog puta.

Uzvišeni Allah kaže: «Oni koji govore: «Naš Gospodar je Allah!» - i istraju na pravom putu, neka se ničega ne boje i neka ni za čim ne tuguju.»(El-Ahqaf, 13)

Sufjan ibn Abdullah es-Sekafi je rekao: «O Allahov Poslaniče! Reci mi nešto zs šro se mogu čvrsto prihvatiti!» Poslanik je rekao: «Reci: «Vjerujem u Allaha, a potom ustraj na pravom putu!» Omer ibn El-Hatab r.a. je rekao: «Ustrjnost ne pravom putu znači iskrena pokornost Uzvišenom Allahu, bez zaobilaženja i izmicanja, kako to radi lukava lisica.» Ebu El-Alije Er-Rijahi je rekao: «Ustrajnot na pravom putu znači iskreno iskazivanje vjere Uzvišenom Allahu, iskreno pozivanje Njegovoj vjeri i iskreno djelovanje.» Ustrajnost na pravom putu ogleda se u tri stvari: slijeđenje Allahove Knjige, Poslanikova Sunneta i privrženost zajednici.

Znaj da je najprikladniji put za spas svkog roba, da radi u skladu sa svojim znanjem, da se zaštiti strahom (od Allaha), da mu Uzvišeni Allah bude dovoljan. Zato radi na poboljšanju svoga stanja, prikloni se Allahu, udalji se od sumljivih stvari i situacija, umanji svoje potrebe kod ljudi, želi ljudima ono što želiš sam sebi, nemoj otkrivati ono što je skriveno (kod ljudi). Nemoj razmišljati o grijehu i nemoj ustrajavati u manjim greškama. Usvakoj teškoći pribjegni Allahu, Njemu se prikloni u svakoj situaciji i u Njega se pouzdaj.

Izoliraj svoje strasti, nemoj se zadovoljavati iščekivanjem i nemoj se isticati! Allahu stalno zahvaljuj i mnogo od njega oprost traži.

Iz razmišljanja pouku uzimaj. Polahko i prisebno postupaj u situacijama koje nameću brzinu i lijepo se ponašaj u kontaktu sa ljudima. Nemoj se ljutiti na ljude iz vlastitih prohtjeva, a radi Allaha budi ljut na sebe. Ne uzvraćaj ljudima lošim postupkom. Pripazi se kada neznalica hvali samog sebe, a ti ne prihvataj hvalu ni od koga. Umanji smijanje i napusti šalu. Prikrij bol a javno pokazuj skromnost. U sebi jačaj sigurnost, a budi svjestan da te može zadesiti očaj i siromaštvo. Budi strpljiv u onome što te zadesi i budi zadovoljan onim što ti je Allah odredio. Budi uvjeren u Allahovo obećanje, a nemoj biti siguran u svoje djelovanje. Nemoj uzimati na sebe ono od čega si pošteđen. Nemoj upropastiti ono za što si uzeo obavezu na sebe. U sebi gaji osjećaj potrebe za svim onim što Allah daje i želju za spasom od Njega. Oprosti onome ko ti nepravdu učini i udijeli onome ko tebi uskrati.

U ime Allaha održavaj dobre odnose sa onim koji ne želi sa tobom. U ime Allaha daj prednost onome koji ljubav prema tebi pokazuje. Sebe i svoj imetak uloži za svoju braću. U svojoj vjeri ispuni obaveze prema Allahu. Nemoj da te tvoje dobro djelo učini velikim (u tvojim očima), i ne podcjenjuj ružno djelo koje uradiš, kojiko god malo bilo.

Pripazi se uljepšavanja naukom, kao što se paziš divljenja svojim djelom. Uskladi svoje unutarnje moralne vrline sa svojim znanjem. Allahu iskazuj pokornost tako što se nećeš pokoriti ljudima, a ne iskazuj pokornost ljudima kada oni čine grijeh prema Allahu. Nemoj štediti trud u ime Allaha i ne smatraj da si dovoljno dobra učinio u Njegovo ime. U svom namazu potpuno se predaj Allahu. Sa revnošću i željom izvrši obavezu zekata, a svoj post čuvaj od laži i ogovaranja.

Štiti i poštuj prava komšije, siromaha i bližnjeg. Lijepo odgajaj svoje ukućane i budi blag spram onih koji ti služe. Redovno i bez ljenosti obavljaj namaz, onako kako ti je naređeno. Ako te neko pokrenuo na činjenje dobrih dijela, požuri da to i učiniš, a ako ti nešto bude nejasno i sumljivo, napusti ga. Budi milostiv prema vijernicima i uvijek istinu govori. Ne zaklinji se često makar istinu govorio. Pripazi se opširnog govora, makar i riječit bio! Ne budi usiljen u vjeri makar je dobro poznavao.

Prednost daj znanju prije nego što bilo šta kažeš. Nakon što uložiš napor pokaži samilost i nježnost. Sa ljudima postupaj blago, tako da ti vjera ostane ispravna i nipošto im se ne ulaguj. Sa ljudima komuniciraj na lijep način, i nipošto se nemoj stiditi da, za ono što ne znaš, kažeš: «Allah najbolje zna!»

Nemoj govoriti onome koji ne želi slušati tvoj govor! O vjeri nemoj govoriti kod onoga koji ti pokušava vjeru omraziti! Ne izlaži se teškoćama, ukoliko nisi kadar nositi se sa njima! Kloni se svega onoga što umanjuje tvoju vrijednost, a svoje djelovanje oslobodi nedoličnog ponašanja! Bratimi se samo sa povjerljivim i pouzdanim! Svoje tajne ne iznosi svim ljudima! Nikome ne nudi nešto što prevazilazi njegove mogućnosti, niti mu nudi znanje koje njegov razum ne može pojmiti! Nemoj se upuštati u nešto, ako nisi pozvan. Poštuj skupove uleme i budi svjestan pozicije umnih ljudi.

Praktikuj nagrađivanje i ne odbijaj dobro koje ti se nudi. Kloni se neznalica i bestidnika. O svojim pitanjima traži mišljenje onih koji se boje Allaha. Pomozi bratu muslimanu kome je nepravda nanesena, a ako on drugome nepravdu nanosi, vrati ga na put ispravnosti. Ispuni svoje obaveze prema bratu muslimanu, a nemoj insistirati na svojim pravima kod njega. Olakšaj onome ko je u dugove zapao! Budi blag i pažljiv prema udovici i jetimu! Počasti strpljive siromahe, a smiluj se imućnim koji su u nevolje zapali. Nipošto ne zavidi onima kojima je Allah dao neku blagodat. Nikoga nemoj ogovarati.
Zatvori sebi vrata sumničenja strahom od pitanja (tj. Šta ćeš odgovoriti Allahu za svoje sumnjičenje drugoga, kada te o tome bude upitao na Sudnjem danu), a otvori vrata lijepog mišljenja iznalaženjem opravdanja, Zatvori sebi vrata pohlepe gubljenjem nade (u tuđe), a otvori vrata bogatstva uvijerenjem (u dovoljnost onoga što imaš).Oslobodi zikrullah od bilo kakvih ružnih i neprimjerenih dodavanja.

Koristi vrijeme i znaj sa čime odlazi tvoja noć i tvoj dan.

Stalno obnavljaj pokajanje Uvišenom Allahu! Vrijeme svoga života podjeli na tri dijela: jedan dio za sticanje nauke, drugi dio za rad, reći dio za obavljanje vlastitih potreba i obaveza. Uzmi pouku od onih koji su bili i nestali! Neka ti na umu budu dvije skupine pred Uzvišenim Allahom: skupina koja će u Džennet s Njegovim zadovoljstvom i skupina koja će u Vatru s Njegovom srdžbom. Budu svjstan Allahove blizine i počasti meleke svoje, Kiramen katibine!

Prihvati Allhove blagodati sa razumijevanjem i na njih Mu uzvrati lijepom zahvalom.

Nemoj da te prevari tvoj nefs pa da ustvrdiš kako si pribran kod Allaha i kod ljudi.
Nipošto ne ponižavaj istinu ponižavanjem ljudi, jer, to je ubitačan otrov. Od sebe odstrani strah da ćeš pasti u očima ljudi tako što ćeš se plašiti njihove ljutnje. Odstrani od sebe strah od siromaštva, tako što ćeš biti svjestan blizine smrti.
Prikrij svoj trag koliko god možeš. Uloži maksimalan napor prilikom savjetovanja! Iskazuj snažnu ljubav u ime Allaha, a odlučno prekidaj (odnose sa ljudima) u ime Allaha!

Prijateljuj samo sa onima koji su Allaha svjesni i onima koji znaju i koji su upućeni. Druži se samo sa pametnima i mudrima! Slijedi imame koji su bili prije tebe, a budi učitelj onima koji će doći poslije tebe! Budi imam bogobojaznima i pribježište onima koji uputu traže! Nikome nemoj iznositi svoje pritužbe!

Nemoj da ti vjera služi za sticanje ovoga svijeta. Osamljuj se ali u razumnim granicama! Nipošto ne uzimaj ono što ti nije dozvoljeno!

Budi zadovoljan sa onim što imaš od ovosvjetskih dobara. Lijepo ponašanje traži u baščama znanja! Radost traži u samoći, stid u djelovanju svoje duše, pouku u dolinama promišljanja, mudrost u baščama straha. Znaj da Allah stalno pokazuje dobro prema tebi iako ti ne poštuješ Njegovu naredbu. Znaj da On prema tebi pokazuje blagost, iako se ti okrećeš od sjećanja na Njega; da pirkriva tvoju sramotu, iako Ga se ti malo stidiš. Znaj da je On neovisan od tebe, a ti ne možeš bez Njega. Gdje je onaj koji zana svoga Gospodara? Gdje je onaj koji se boji radi svoga griješenja? Gdje je onaj koji se raduje svojoj pobožnosti? Gdje je onaj koji se zabavio zikrom? Gdje je onaj koji se boji daljine od svoga Gospodara? To je onaj kome je oprošteno. Zar te Gospodar nije vidio kako si razotkrio sramote?